Geografija
Spomenici
Riznica
Spomenici prirode
Tragovi
Važni telefoniZgrade na mjestima uspomena
Prostor bivšeg Pionirskog parka i zemljišta pored njega, svojevremeno namijenjenog za spomenik barskom koncentracionom logoru, koji se nalazio upravo na tom mjestu, ubrzano se privodi građevinskoj namjeni po DUP-u Topolica I. Na prostoru tik uz Bulevar JNA, pored parkinga za nekadašnji hotel „Agavu“, niče nova višespratnica koju podiže „Zetagradnja“. To je drugi u nizu stambenih blokova na dijelu grada koji je nekada bio omiljeno izletište za porodice, i koji je važio kao jedno od dva „pluća grada“.
park, autobus „teta danijele“ i „agava“
Vratimo se nekoliko decenija unatrag, kada se između nekadašnjeg hotela „Dekleva“, pa „Rumija“ (današnje Upravne zgrade Luke) i Dvorca kralja Nikole pružala lijepa pješčana plaža, uz priobalje puno mediteranske makije. Pokušaj da se izgled tada rubnog dijela grada promijeni, uslijedio je pred Dan republike 28. XI 1959. godine. Tada su, u okviru proslave 40 godina SKOJ i KPJ, pioniri zasadili prva stabla u novom, kako su ga tada zvali, Pionirskom parku, na mjestu Barskog logora (generacije Barana su ovo mjesto uvijek zvali jednostavno: „Šumice“). Park je bio veličine tri hektara, i završen je do kraja 1960. godine.
Sredinom sedamdesetih, na plato između parka i mora, preko puta ulaza u Luku, smještena je autobuska stanica, a u produžetku su bile ribarske kućice i „autobus za zabavu“ Danijele i Nikole Bronzan, prvi takav u Baru, sa fliperima, džuboksima i stonim fudbalom. Mjesecima nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine, u parku su utočište, u šatorima, našle brojne topoličke porodice, a posljednjih dvadesetak godina bio je odmorište kamiondžija što su po njegovim obodima parkirali „drumske krstarice“ i stjecište pasa lutalica i beskućnika, koji su znali da čak i u krošnjama stabala naprave kućicu.
U nastavku parka, smješten uz nekadašnju Jadransku magistralu, danas Ulicu Jovana Tomaševića, od 1966. godine nalazio se hotel „Agava“, kapaciteta 150 ležaja, sa restoranom, barom i drugim sadržajima, tada jedan od najmodernijih u Crnoj Gori.
koncentracioni logor i nikad izgrađeni spomen-prostor
Između ove dvije cjeline nalazila se livada na kojoj je trebao nići spomen-kompleks posvećen jedinom fašističkom koncentracionom logoru na tlu Crne Gore, čije su se zloglasne barake nalazile baš tu. Punih 50 godina, u iščekivanju grandioznog spomenika, na nemilo mjesto podsjeća samo kameno korito u kome su se kupali zatvorenici, i plehana tabla sa izlizanim natpisom. Tako je i danas. Zapušteno i puno smeća, a odmah iza zida su pseće kućice, koje su podigli ljubitelji ovih životinja.
Još osamdesetih donijeta je odluka da se oformi kompleks površine 17.000 kvadratnih metara, podijeljen na tematske cjeline; u centralnom platou planirana su tri platoa oivičena cvijećem, a u jednom je trebala goriti tzv. vječna vatra. Elementi duž pješačkih staza trebali su predstavljati stilizovana jedra sa ispisanim tekstom o Barskom logoru. Zbog nedostatka sredstava, ova ideja nikada nije sprovedena u djelo, načinjene su samo pješačke staze čiji se ostaci i danas mogu vidjeti.
Pionirski park je „načet“ početkom XXI vijeka, kada je posječen veliki dio stabala da bi se napravila prva u nizu višespratnica. Najavljivana je ubrzana izgradnja još nekoliko, ali je nedostatak finansija bio uzrok da se to sprovede u djelo, sve do sada.
planovi, urbanizacija
Po informacijama dobijenim od Đura Karanikića, sekretara Sekretarijata za uređenje prostora, po DUP-u “Topolica I”, prostor oivičen ulicama Branka Čalovića, Jovana Tomaševića, JNA i Obalom 13. jula definisan je kao dio zone A, namijenjen izgradnji stambeno–poslovnih objekata, ali i uređenju spomen obilježja žrtvama logora iz Drugog svjetskog rata.
Na prostoru koji obuhvata 33.400 m2 planirano je: 11.750 m2 pod objektima, 15.170 m2 uređenih javnih površina (od čega se 3.500 m2 odnosi na spomen prostor) i 6.500 m2 zemljišta u sklopu budućih uređenja urbanističkih parcela.
Na uglu kod ulaza u luku ucrtana je u Plan kula spratnosti suteren+prizemlje+17 spratova, te dvije kule sa po 16 i 15 spratova, a investitor je „Invest Nova“. Ostaće lokacija za spomen-obilježje na barski logor i zelena površina, a na mjestu nekadašnjeg hotela „Agave“ ucrtan je objekat sa tri kole različite spratnosti (sedam, deset i sedam spratova). Planirano je i “natkrivanje” kompletnog kanala Rene radi dobijanja funkcionalnijeg prostora.
Javna rasprava po ovom DUP-u održana je 2009. godine, a Sekretarijatu se konkretnom primjedbom na ovaj dio zone A nije obratio niko. Barani se nisu puno potresli na rušenje Pionirskog parka, onoga što je ostalo od hotela „Agava“, i bivše autobuske stanice.
