Kultura

Perović: Nijesmo se odricali, već smo unaprijedili stvari

Portal Analitika | 21:10:2012 | 16:21:02

Uskoro počinje 17. Internacionalni TV festival. Intervju za Portal Analitika dala je umjetnička direktorka Festivala Marija Perović.
 
-Pred nama je otvaranje 17. Internacionalnog TV festivala u Baru, 22. oktobra. Prošle godine ste osmislili drugačiji početak – otvoren, i po prostoru u kome se ceremonija odigravala, i po načinu na koji je prenošen u medijima. Kako će izgledati ove godine i što ćemo sve vidjeti tokom pet dana festivala?

PEROVIĆ: Pokušavam da otpratim specifičnosti televizije kao medija i da prilagodim koncepcijski otvaranje autentičnom TV žanru koji se zove - direktan prenos. Ali, ove godine će dosta toga zavisiti od vremenske prognoze, jer smo inicijalno odabrali prostor vezan za Dvorac kralja Nikole, odnosno da li ćemo biti priseljeni da ga iskoristimo na drugačiji način od zamišljenog. Uz svu zahvalnost koprodukciji sa Televizijom Crne Gore, koja je i jedan od osnivača Festivala, vremenski uslovi i opasan šarm direktnog prenosa, diktiraće i prostor. Nadam se da će ta mediteranska klima, na koju smo ponosni, raditi za nas. Od toga će zavisiti i koncept otvaranja. Važno je da bude televizičan, jer je internacionalni TV festival, jedini takav u regionu, koji treba u jednakim uslovima - ili čak boljim – da prate i oni kod kuće i oni u autentičnom prostoru. Na programski segment festivala smo posebno ponosni i kroz njega se, sa sve više uspjeha, nastavlja želja da ova manifestacija bude, prije svega - naša, jer je već svjetska po broju država koje apliciraju. Kada kažem “naša”, mislim na tržišni, kulturološki i emotivno-egzistencijalno postavljen prosotor regije, u kojem se saradnje moraju uspostavljati. One su potrebne, prije svega, na jezicima koji su slični, jer moramo pokazati dobru volju za (medijskim) osvajanjem i usvajanjem prostora koji nas povezuje. Možemo to nazvati i - državama bez prevoda. Ako hoće da se razumiju... Sa druge strane, svi jezici danas su internacionalni na TV festivalu, u pravom smislu te riječi, uz pomoć engleskog jezika.
 
-Ko će ove godine otvoriti Festival? Da li će među gostima biti poznatih imena, kao što su to prošle godine, pored ostalih, bili Ljubiša Samardžić i Vladimir Perović.

PEROVIĆ: Festival otvaraju Milena Dravić i Dragan Nikolić, prvi u nizu specijalnih gostiju, jer će jedan od segmenata festivala biti posvećen glumačkim televizijskim parovima iz regiona. Zbog toga i nema boljih gostiju od Milene i Dragana za priču o svim onim nitima koje nas spajaju... Ove zvijezde srpske i jugoslovenske produkcije (namjerno ne koristim termin ex, jer njihov rad pokazuje da su vrijednosti neprolazne), su specijalni gosti festivala uz hrvatski par - Judita Franković i Miodrag Krivokapić, kao i crnogroski - Momčilo Otašević i Sanja Jovićević. Sa svima njima će biti organizovano i druženje sa publikom, novinarima, drugim gostima, Baranima...
 
-Ove godine su u finalnoj selekciji programi 33 zemlje, deset manje nego 2011. Da li je razlog tome kriza originalne produkcije, sve veći broj franšiza, odnosno reality programa, ili pad kvaliteta? Da li među programima ima onih koji su već nagrađivani?

PEROVIĆ: Zbog obima programa i želje za proširivanjem aspekata na prateće programe, kao i posebne sadržaje koji ovu manifestaciju čine festivalom, nijesam se miješala u selekciju i rad selektora. Samo sam željela da se istaknu regija i Crna Gora, da program kvalitetom prati pet takmičarskih selekcija, uz preporuku za programe koje sam već vidjela na nekim ranijim festivalima. Konačno, imali smo prijave iz više zemalja u odnosu na prošlu godinu, što govori o principijelnoj selekciji televizijskog festivala. Naravno, među odabranima su i premijerni i već nagrađivani programi. I ne želim da pričam o krizi, već o napretku, a stvar je ličnog izbora da li gledate reality, ili gledate neki drugi TV žanr. Pošto volimo programe bez titla, posebnu pažnju skrećem publici koja selektovane programe može pratiti preko Extra TV, na hrvatsku premijernu produkciju - seriju “Počivali u miru” u produkciji Ringa, u kome su glavni glumački par Krivokapić i Franković. Ta poznata produkcijska kuća, nakon jako uspješnih TV sapunica, okrenula ozbiljnoj, dramskoj seriji. Budućnost mora da bude i kvalitet.
 
-Koji će prateći programi ove godine biti dio Festivala? Da li će popularna domaća serija “Budva na pjenu od mora”, jedan od rijetkih i izuzetno uspješnih crnogorskih TV projekata dobiti poseban prostor i vrijeme?

PEROVIĆ: Ovo je jedini festival u Crnoj Gori koji je pokrenuo industry program – Content Providing Market, nezaobilazni segment svih festivala. Ove godine imamo bolji odziv učesnika, prije svega iz Crne Gore, u odnosu na prethodno, prvo izdanje. Biće organizovani master klasovi za sve zainteresovane profesionalce i studete Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja, Fakulteta vizuelnih umjetnosti iz Podgorice i sa Univerziteta Donja Gorica. Prvi predavač biće Branko Linta, docent na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, jedan od najistaknutijih direktora fotografije ne samo u regionu, već i mnogo šire, dobitnih niza nagarada za vizuleni identitet  na filmu i svim TV žanrovima. Tu je i Mihailo Vukobratović iz Beograda, jedan od najistaknutijih TV reditelja, naročito u igranoj produkciji. Naravno, dolazi i naš Stevan Korpivica, profesor na cetinjskom FDU i Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, koji autentičnost primoskog mentaliteta koristi za promociju duha Crne Gore. Tema razgovora sa njim biće, naravno, uspjeh serije “Budva na pjenu od mora”, koja govori o najboljem vizuelnom izvoznom proizvodu. Pored master klasa, serija će biti predstavljanja i na Marketu. Jer, konačno postoji prava igrana serija. Konačno je jedan gradonačelnik, u ovom slučaju Lazar Rađenović, prepoznao kako najbolje da privuče turiste u Budvu. Eto prilike za kulturni turizam! Sada je i opština Bar prepoznala svoj interes u novom, drugom serijalu. Kao što sam već rekla, na Festivalu su nove, mlade regionalne TV zvijezde, Momčilo Otašević i Sanja Jovićević, koje imaju isti prostor kao Milena Dravić i Dragan Nikolić, odnosno Judita Franković i Miodrag Krivokapić.
 
Uspjeh TV medija - i serijskih i filmskih produkcija koje su se desile u Crnoj Gori – je način na koji promovišemo i glumce, i objekte, i pisce, i reditelje, i prostor za koji smo vezani. I zato su svi ti programi nešto što se na ovakvom Festivalu ne smije zaobići.
 
Pored ovih, TV festival u Baru će predstaviti teme koje su vezane za nematerijalnu kulturnu baštinu, TV arhive, stvaranje TV muzeja, kao i digitalni i virtuelni prostor, uz moderaciju odsjeka za istoriografiju TVCG i mladih kadrova sa cetinjskog FDU, i učesnike iz Evrope: Nacionalnog audiovizuelnog instituta – INA iz Pariza, i Evropske unije emitera – EBU iz Brisela, i predstavnika regionalnih televizija. Pitanje medija je i pitanje identiteta i perspektive, zabave, samoodrživosti i onih budućih programa. Tako će se razmatrati i pitanja vezana za autorska prava, u saradnji sa Agencijom za elektronske medije, i na prijedlog Abaza Džafića.
 
-Što se desilo sa prošlogodišnjom idejom o premiještanju termina festivala za april? A sa povezivanjem sa festivalima iz regiona?

PEROVIĆ: Pitanje termina održavanja Festivala na kraju ili početku turističke sezone, rada samog Festivala sa više programskih segmenata raspoređenih tokom čitave godine, možda ćemo početi da realizujemo od naredne godine. Rješenje može biti to što će se neki od segementa festivala dešavati u aprilu, a neki u oktobru. U ostalom, bitno je da se Festival u Baru i dalje pozicionira kao regionalni i međunarodni, prisutan u domovima, sa svim segementima koje festival od posebnog nacionalnog značaja treba da ima, što on i jeste. I da tretira nacionalno, ne kao nacionalističko, nego kroz odražavanje specifičnosti u globalnim segmentima na velikoj medijskoj mapi. Jer, sama skraćenica world wide web, sa domenom .me, već dovoljno govori o načinu na koji treba biti prepoznat.
 
-I ove godine festival organizuju Ministarstvo kulture, Opština Bar i RTVCG. Koliko je manji budžet festivala i čega ste se morali odreći zbog toga?

PEROVIĆ: U profesionalnom životu sam se odrekla logike da ne uradim nešto najbolje što mogu, bez obzira na sva smanjenja i surevnjivosti. Svima nam je bila važnija odgovornost prema projektu od smanjenja budžeta. I pored štednje, nijesmo se odricali, već smo unaprijedili stvari. Na ličnom nivou smo imali smanjenje materijalnog učinka, sa željom da festival bude širi, veći, bolji, uz sve specifičnosti televizije kao medija, televizijskih prenosa, posebnog kanala na Extra TV-u, sa takmičarskim selekcijama festivala. Izbor između profesionalnog pristupa i čuvene crnogorske replike “Ne mogu tako malo da me plate koliko mogu malo da radim” ovdje ostavlja prostor za drugačiji pristup. Zato hvala Direkciji Festivala, članovima prelaznog Savjeta sa predstavnicima osnivača festivala – Ministarstvom kulture, Opštinom Bar i RTVCG - i novim članovima Direkcije Svetlani Sošić i Edinu Jašareviću, prvim generacijama odsjeka za produkciju FDU sa Cetinja, volonterima - studentima istog fakulteta. Kada je riječ o vizuelnom identitetu festivala, baziranom na reklami, ona je prizvod prošlogodišnjeg rada studenata odsjeka Filmske i TV režije, gdje smo odabrali reklamu Senada Šahmanovića, koju je realizovao sa studentima iz regiona. Podrška Savjeta je i u iskazanoj želji da Festival od sljedeće godine postane - javna ustanova. Osim koncepcijski i programski, taj pristup Festivalu biće od sljedeće godine takođe budžetski prepoznat i podržan. Jer, u ovim teškim vremenima preostaje optimizam, profesionalizam, edukacija, znanje, kompetentnost  - da ne bi dodatno zatvorili škure.