Društvo

Gubimo bitku sa maloljetničkom delikvencijom

by POBJEDA, Vjera Vučićević Knežević | 17:11:2016 | 11:34:38

U Domu učenika “Dušan Marović“ nekada se tražio krevet više. Danas u 50 soba borave svega 42 učenika i tri studenta, a mjesta ima za 140. Ostali koji, u gradu pod Rumijom, pohađaju neku od srednjih škola ili fakulteta izabrali su privatni smještaj. Direktor Muharem Muratović teška srca priznaje kako nije iznenađen što mladi izbjegavaju tu nekada respektabilnu ustanovu.
 
“Dom odranije ne uživa ugled u gradu, što je indikator kako se u njemu živi, šta se pod njegovim okriljem dešava i ko tu dolazi. Najbrojniji su đaci iz Nikšića, Kolašina, Bijelog Polja... Među njima su i oni koji su iz raznih razloga istjerani iz škola diljem Crne Gore, a kod nas se prijave sa “čistim” dokumentima. Od nas potom očekuju da takvu osobu sačuvamo i prevaspitamo. Kako da uradimo ono što nijesu uspjeli roditelji? Za to nemamo ni stručnih ni prostornih kapaciteta”, naglašava Muratović.
 
Govoreći o tome kao o širem i kompleksnom društvenom problemu, on ističe da se ponašanje takvog profila stanara graniči sa maloljetničkom delinkvencijom. O ozbiljnosti situacije i, nažalost, nemaru i nezainteresovanosti roditelja, svjedoči što se na nedavnom roditeljskom sastanku, koji je sa ciljem da predoči probleme i upozori organizovao direktor doma, pojavilo svega nešto više od 20 odsto roditelja.
 
“Obično dođu roditelji onih stanara koji nijesu problematični, koji su vrijedni i bore se da postignu kakve-takve rezultate. Nažalost, oko 70 odsto mladih koji borave u Domu vaspitno je zapušteno”, kaže Muratović.
 
U Domu bi, kaže on, mogli više da doprinesu u njihovom vraćanju na pravi put kada bi imali bolje uslove, iako smatra da je to paravan iza kojeg se često krijemo.
 
“Loši đaci skloni su delinkventnom ponašanju. Stalno se krijemo iza paravana da loše stanje diktiraju loši uslovi. To je tačno u smislu da dom treba da funkcioniše u skladu sa standardima, jer je ovo kompleksna cjelina koja obuhvata vaspitno-obrazovni proces u kojem i bezbjednost mora biti na visokom nivou. U domu moraju postojati i prateći objekti učionice, prostor za slobodne aktivnosti, talentovanu djecu iz oblasti muzike, sporta, nauke... Ovakve ustanove u okruženju ispunjavaju takve standarde”, kaže Muratović.
 
Sagovornik Pobjede sjeća se kako je prije više od decenije pokrenuta inicijativa da se gradi nova zgrada.
 
“Bilo je to 2011. godine, u vrijeme brzih uzleta i još bržih padova, ali od te ideje nije ostalo ništa. Sada je u planu rekonstrukcija objekta. Radi se uglavnom o planovima za poboljšanje higijenskih uslova i funkcionalnosti ustanove, uređenju enterijera. Dotrajali su plafoni po sobama, stolarija, mokri čvorovi... I ti loši uslovi iritiraju i dovode do negativnog ponašanja učenika. Dom za sada posjeduje odgovarajuće prostore za restoran, TV salu, prostorije za sportske aktivnosti i kabinete”, objašnjava Muratović.
 
On je napravio plan po kojem ta ustanova može biti održiva, profitabilna i sa znatno boljim i humanijim uslovima.

 
“Bolje je smanjiti broj ležajeva, a imati veći broj kupatila, urađenih po savremenim standardima. Uz podršku resornog ministarstva, zajednice, i eventualno donatora, možemo dobiti atraktivan objekat, koji ima dobru lokaciju i pristojno je mjesto za smještaj učenika, prihvat studenata u okviru međunarodne saradnje, te razvoj studentskog turizma”, uvjeren je Muratović.
 
Roditelji plaćaju oko 30 eura mjesečno, a Ministarstvo prosvjete dotira još 100 eura po učeniku na mjesečnom nivou.
 
“Iako je simbolična cijena, čak i taj iznos za određen broj učenika teško naplatimo, jer osim što su ta djeca problematična, konfliktna često i sa samim sobom, oni dolaze iz porodica lošeg imovinskog stanja”, navodi direktor Muratović.
 
On smatra da veliki uticaj na vaspitanje ima siromaštvo.
 
“Siromaštvo je izvor svakog zla. Mladi hoće na brzinu da se ostvare, da postignu puno za kratko vrijeme. I u tome, negativnu ulogu igra porodica, jer nerijetko od djeteta pokušava da napravi ‘junaka’, a pri tome ga zapostavlja u emotivnom smislu”, kaže Muratović.
 
Stanje pokazuje da gubimo bitku sa maloljetničkom delinkvencijom.
 
“Kao višegodišnji pedagog mogu da ustvrdim da se gubi bitka sa maloljetničkom delikvencijom. Apsurdno je reći, ali uporedo sa brojem naučnih prikaza i rješenja na tu temu maloljetnička delinkvencija je u porastu. Nema određene formule za formiranje čovjeka, ali je stara i dobra istina da taj proces traje do desete godine života. Tu najvažniju ulogu kao osnov svega čini porodica, a danas smo svjedoci alarmantno velikog broja razvedenih i disfunkcionalnih porodica. U takvoj atmosferi dijete ne dobija osnovno iskrenu Ijubav i pažnju. Ako to izostane, izgubili smo bitku. Tužno je što Ijudi formirani u okolnostima nedostatka emocija cijelog života gledaju u prazan retrovizor, u kome ne vide ništa, a to strašno boli”, podvlači iskusni pedagog.
 
Načelnik Centra bezbjedosti Bar Miloš Radulović nedavno je u barskom parlamentu saopštio da je u okviru akcije “Mladost” pretresen Dom učenika i da je tom prilikom “pronađeno više predmeta koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela”.
 
Direktor te ustanove Muharem Muratović kaže kako je Dom dugo bio prepoznat kao mjesto u kojem je izražena maloljetnička delinkvencija, ali da se “situacija u tom pogledu u posljednje vrijeme ipak popravila”.
 
“Sada ti prekršaji uglavnom nijesu u sferi delinkvencije, nego više nestašiuka i prekršaja. Ovdje nema oružja, droge, zaraze, fizičkih obračuna... Imamo odličnu saradnju sa Odjeljenjem za maloljetničku delinkvenciju Centra bezbjednosti. ipak se nešto pomaklo na boije. To je zasluga svih nas”, zaključuje Muratović.